Što je san

Non e` il sonno a provocare il sogno.

E` il sogno che chiama il sonno.

 

Spavanje je prirodni proces koji može utjecati na raspoloženje i sposobnosti svakog pojedinca jer kontrolira cjelokupni naš metabolizam i može se shvatiti kao biološka faza obnavljanja fizičke i mentalne energije.

Spavanje može biti definirano kao stanje odmora koje karakterizira privremeno stanje bez svijesti i volje koje se mijenja za vrijeme sna i endogenim i ambijentalnim podražajima.

Važno je shvatiti da svakodnevna životna avantura započinje kvalitetnim snom: vrhunski trenuci dana su buđenje i uspavljivanje (padanje u san). Nije moguće odrediti koje je optimalno trajanje spavanja, jer se razlikuje od osobe do osobe. Važna je kvaliteta sna, a ne duljina koja je različita i ovisi o osobnim potrebama.

 

"Spavati najmanje sedam sati noću je luksuz, zadovoljstvo ili dužnost? Pravi odgovor za znanost je treći. Iz onoga što proizlazi iz istraživanja Sveučilišta Surrey u Engleskoj, samo sat sna manje ili više mijenja kvalitetu života i izglede za zdravlje ljudi. Nepromišljeno lako lišavanje sna je, čini se, dovoljno da utječe na upalne procese, imunosne odgovore, reakcije na stres, metabolizam stanica. Procjenjuje se da jedna trećina ljudi spava premalo, puno manje od 7-9 sati dnevno koliko preporučuju stručnjaci. Krivica za to je zabrinutost za posao, bilo da postoji ili ne postoji, u pretjeranim pobudama, pogrešnim navikama, buci, kulturi žurbe. Jednog dana ćemo imati tabletu koja može oponašati prednosti učinka dobrog sna? U to treba sumnjati, biologija sna je previše komplicirana. Jedina revolucionarna mogućnost je promijeniti naše gledanje na to. Ako od sati koje smo proveli spavajući ovisi zdravlje, učinkovitost, kreativnost, pamćenje, emocionalna stabilnost, onda spavanje nije izgubljeno vrijeme, nego je obaveza koju vrijedi preuzeti. Heraklit je napisao prije 2500 godina, a David Randall je spominje u knjizi "Dreamland": duša utonula u san zapravo radi.
(Objavljeno u Corriere della Sera)"

 

 

ZAŠTO SPAVAMO

Dobar san djeluje pozitivno na nekoliko načina na različite fiziološle funkcije:

• Neurovegetativno: utječe na arterijski tlak, rad srca, temperaturu, redovitost izmjene spavanja i budnosti, lučenje hormona i mišićnog tonusa.
• Emotivno: djeluje na raspoloženje, te na kontrolu uzbuđenja i razdražljivost (ljutitost).
• Kognitivno: reorganizira (preuređuje) procese pamćenja utvrđujući informacije dobijene za vrijeme budnosti.
• Regulacijom topline: smanjuje gubitak energije i bolju kontrolu temperature tijela.

San ima više istodobnih funkcija kako na fiziološkom tako i na spoznajnom nivou. Za vrijeme spavanja intenzivna je aktivnost živčanog sustava, bitna za dobro zdravlje i rad živčanih stanica. San je bitan, osim toga, i za izučavanje procesa pamćenja.
Čovjek prosječno provede približno dvadesetpet godina života spavajući: to pokazuje da je san bitna potreba, kao hrana i piće.

FAZE SPAVANJA

Sve ono što se danas zna o spavanju bilo je otkriveno zahvaljujući posebnim ispitivanjima temeljenim na promatranju aktivnosti mozga, kroz pokrete očiju i pokrete mišića za vrijeme spavanja. Ispitivači su uočili da san nije ujednačen za cijelo trajanje spavanja nego ga karakteriziraju 2 glavne faze:                                                   faza non REM                  pravi san                                                   faza REM                        duboki san Pojam REM proizlazi iz činjenice da se za vrijeme te faze oči pomiču ritmičkim brzim pokretima (engleski Rapid Eye Movements = brzi pokreti očiju). U toj fazi, koja se ponavlja 4 do 5 puta za vrijeme noći, sanja se vrlo intenzivno. Faze dubokog sna s povećanom moždanom aktivnošću i brzim pokretima očiju, izmjenjuju se sa stanjima potpune opuštenosti muskulature. Utvrđeni su periodi spavanja koji traju 90-100 minuta koje karakterizira izmjena različitih stanja sna i faze REM.

Sve ono što se danas zna o spavanju bilo je otkriveno zahvaljujući posebnim ispitivanjima temeljenim na promatranju aktivnosti mozga, kroz pokrete očiju i pokrete mišića za vrijeme spavanja.
Ispitivači su uočili da san nije ujednačen za cijelo trajanje spavanja nego ga karakteriziraju 2 glavne faze: pojam REM proizlazi iz činjenice da se za vrijeme te faze oči pomiču ritmičkim brzim pokretima (engleski Rapid Eye Movements = brzi pokreti očiju). U toj fazi, koja se ponavlja 4 do 5 puta za vrijeme noći, sanja se vrlo intenzivno. Faze dubokog sna s povećanom moždanom aktivnošću i brzim pokretima očiju, izmjenjuju se sa stanjima potpune opuštenosti muskulature. Utvrđeni su periodi spavanja koji traju 90-100 minuta koje karakterizira izmjena različitih stanja sna i faze REM.

Ovdje ide grafikon faza REM:

STADIJ 1
Aktivnost mozga se smanjuje i alfa valove elektroencefalograma, koji su tipični za stanje opuštanja kod zatvorenih očiju, zamjenjuju prilično ujednačeni valovi.

STADIJ 2 - "LAGANI SAN"
U ovom stadiju preladavaju valovi s kratkim praskovima moždane aktivnosti, "faza sna"

STADIJ 3 - "DUBOKI SAN"
Moždani valovi postaju dugi i veliki. To je prvi pravi san i traje otprilike polovinu ukupnog vremena spavanja.

STADIJ 4 - "STVARNI DUBOKI SAN"
Ovo je najdublji san u kojem se organizam obnavlja. Valovi koji odgovaraju moždanoj aktivnosti su još polaganiji.

REM faze sna u trajanju od približno 15 minuta karakteriziraju živopisni snovi i pokreti očiju, ritmički i brzi. U toku noći smanjuju se faze dubokog sna, a povećava se trajanje i intenzitet REM faza. Odrasli mlađi čovjek dolazi u REM fazu oko 90 minuta nakon usnivanja; ova faza koja se ponavlja približno svakih 2 sata, traje manje-više do trenutka koji prethodi buđenju.
Različite studije o spavanju slažu se da i REM i non-REM faze spavanja (su potrebne za dobro zdravlje) utječu na dobro zdralje. Za vrijeme non-REM faze visoko je lučenje hormona rasta što je bitno za fizičko zdravlje, dok je u REM fazi pojačan dotok krvi u mozak, (a to je korisno) što je važno za mentalno zdravlje.

Analiza spavanja na standardnim i kvalitetnim madracima.
Provedena je komparativna studija o kvaliteti spavanja s ispitanicima koji su spavali naizmjence na dvije različite vrste madraca: jednom uobičajenih obilježja koji uzimamo kao "standardni", dok je drugi izrađen u skladu s ergonomskim zahtjevima udobnosti i koji smatramo "kvalitetnim" madracem.
Za istraživanje su odabrani zdravi ispitanici, muškarci prosječne dobi 32 godine. Spavali su na svakom madracu dva puta. Znanstvenici uključeni u istraživanje pokazali su da madrac značajno utječe na kvalitetu sna, što su potvrdili i rezultati istraživanja: spavanjem na kvalitetnom anatomskom madracu poboljšava se kontinuitet i stabilnost sna, smanjuje vrijeme potrebno za spavanje i znatno se smanjuje broj noćnih buđenja.
Znanost, dakle, dokazuje da udoban krevet pruža odgovarajuću ravnotežu između tvrdoće i udobnosti, te da može značajno povećati kvalitetu odmora i, stoga, osigurati optimalno fizičko i mentalno blagostanje.

Odgovarajuća ravnoteža između tvrdoće i udobnosti za zdrav odmor

Krevetni sustav ispunjava funkciju potpore tijelu tijekom sna kada mišići, potpuno opušteni, ne mogu podržavati kralježnicu. Kao što je pokazano, kvaliteta sna uvelike ovisi o krevetu, a posebno o madracu koji je najvažniji element sustava. Općenito, treba znati da madrac ne smije biti niti premekan niti previše tvrd; madrac mora pravilno podupirati kralježnicu uz potpunu prilagodbu tijelu. Gledajući ergonomski, madrac treba podupirati kralježnicu u prirodnom obliku, koja nije ravan, nego ima oblik slova "S". Štoviše, madrac se mora anatomski prilagoditi pod težinom tijela i vratiti se u svoj prvobitni oblik prateći promjene položaja. Kod previše tvrdog madraca može se dogoditi da madrac ne slijedi krivulju kralježnice, a također i stisnuti potkožno tkivo ometajući tako cirkulaciju krvi. Za razliku od tvrdog madraca, mekan ili premekan madrac ne može adekvatno podupirati tijelo. Dobar madrac i dobra nosiva struktura madraca (baza) mora podupirati tijelo u svim točkama, držeći svaki kralježak u svom prirodnom položaju bez nenormalnog pritiska na međukraljžne diskove. Također, madrac treba spriječiti nastanak štetnih i neugodnih točaka pritiska, jer na tim mjestima krv ne može protjecati. Ako se to dogodi, mora se mijenjati položaj da se smanji pritisak na međukralježne diskove ili da se spriječi zastoj krvi i limfne tekućine. Tako se remeti i prekida san čestim buđenjem, kojeg se ujutro ne sjećate, a posljedica lošeg spavanja je osjećaj umora i malaksalosti. Prikladno je spomenuti, da bi se dobile dobrobiti kvalitetnog sna, madrac mora biti položen na odgovarajuću podlogu, kako bi se izbjegla neusklađenost madraca i podloge.

Lineaflex
od 1990.
Svake noći Lineaflex brine o spavanju milijuna ljudi kroz svoje proizvode najviše kvalitete, od pomno odabranih materijala i izrađenih tehnologijom najnovije generacije. Mi u Lineaflexu svjesni smo da je dobar san presudan za bolji život, pa zato proučavamo svaki detalj do kraja s ciljem stvaranja proizvoda koji pokazuju najbolje performanse i prilagođuju se fiziološki optimalno za vrijeme odmora.

Zdrav san rađa harmonija nekoliko različitih elemenata: madraca, podloge na koju je položen i samog kreveta.

Madrac je zasigurno najvažniji element, to je srce kreveta i njegovom odabiru treba posvetiti najveću pozornost. Lineaflex u nastavku predstavlja široku i zaokruženu ponudu različitih modela. Bilo da je u pitanju njihova struktura, bilo upotreba inovativnih materijala, svima je zajednička posebna usmjerenost na kvalitetu i završnu obradu (dotjeranost) svih njegovih komponenti.

Ključno je korištenje odgovarajuće podloge da se dobije maksimum od madraca. Podloge i nosači madraca Lineaflex su razvijeni i dizajnirani da bi se osiguralo idealno podupiranje bilo koje vrste madraca.
Od ne manje važnosti je odabir jastuka, udobne podloge za glavu, zatiljak i vratnu kralježnicu. Tko se ujutro budi s bolovima, mora misliti ne samo na spavanje na dobrom madracu, nego i na dobrom jastuku. Zato smo stvorili liniju odabranih jastuka od različitih materijala i oblika za potpuni noćni odmor.
Lineaflex nudi, također, izbor kreveta koji su kombinacija ergonomske udobnosti madraca i podloge, originalne estetske vrijednosti, svestrane upotrebljivosti, s prestižnim detaljima i završnom obradom. Oni se ujedno lako uklopaju u različite kontekste uređenja, od klasičnih i elegantnih do minimalističkih i modernih.
Tapecirani kreveti Lineaflex izrađuju se na tradicionalan zanatski način uz upotrebu suvremene tehnologije, kako bi se osigurala najviša kvaliteta i strogo autentični Made in Italy.